Najstarije pronađene naseobine ovog kraja potiču iz srednjeg neolita (mlađeg kamenog doba), oko 2600 godine pre nove ere. Pre otprilike 3000 godina, ne samo ove krajeve, već i ceo Balkan naseljavaju Iliri, dok u I veku nove ere ovde dolaze rimski osvajači.
Za vreme cara Hadrijana, oko 150. godine nove ere u neposrednoj blizini današnje Požege, selo Visibaba, Rimljani podižu grad od većeg značaja, poznat pod imenom Municipium Malavestum, upravo sedište jedne šire oblasti.
Pri istraživanju prošlosti Požeške opštine arheolozi su otkrili, delimično izučili, više od sto lokaliteta, arheoloških nalazišta koja se vremenski protežu od praistorije do kraja antike, pada Zapadnorimskog carstva, 476. godine.
Za vreme cara Hadrijana, oko 150. godine nove ere u neposrednoj blizini današnje Požege, selo Visibaba, Rimljani podižu grad od većeg značaja, poznat pod imenom Municipium Malavestum, upravo sedište jedne šire oblasti.
Pri istraživanju prošlosti Požeške opštine arheolozi su otkrili, delimično izučili, više od sto lokaliteta, arheoloških nalazišta koja se vremenski protežu od praistorije do kraja antike, pada Zapadnorimskog carstva, 476. godine.